lingua

jezik – mišićno-sluznični organ koji ispunjava usnu duplju; na njemu se razlikuju koren, telo, vrh, gornja i donja strana. Dorzalna strana jezika prekrivena je specijalizovanom sluzokožom, koju sačinjavaju jezičke papile (papillae linguae). Papile jezika imaju čulnu i mehaničku ulogu. Mehaničku ulogu papile ostvaruju tokom akta žvakanja, mrvljenjem meke hrane pritiskom jezika na prednji deo tvrdog nepca, dok čulnu funkciju ostvaruju zahvaljujući brojnim gustativnim telašcima koja su smeštena u njima. Papile jezika su svrstane u četiri grupe: opšančene papile, končaste papile, pečurkaste papile i listaste papile. Patološke promene jezika podelili smo na razvojne anomalije jezika: microglossia, macroglossia, aglossia, lingua plicata, lingua bifida, ankyloglossia i glossitis rhombica mediana; samostalna oboljenja jezika: lingua geographica, lingua villosa i papillitis; promene u pokrivaču jezika: atrofija jezičkog pokrivača i hipertrofija jezičkog pokrivača; promene u keratinizaciji: leukoplakia, čupasta leukoplakija, sifilistička leukoplakija i sublingvalna keratoza. l. bifida – račvast jezik, anomalija razvoja. Jezik je rascepljen na vrhu po središnjoj liniji, tako da podseća na jezik reptila. Rascep može da bude potpun ili nepotpun. Nastaje usled nepotpunog srastanja lateralnih pupoljaka jezika. Ometa funkcije jezika;l. cerebriformis ;l. fissurata ;l. geographica; geografski jezik. Lokalizovana deskvamacija epitela dorzalne površine jezika u vidu više crvenih polja s beličastim ivicama. Postepeno se šire i među sobom spajaju. Končaste papile atrofiraju. Lezije spontano nestaju i recidiviraju u različitim vremenskim razmacima. Etiologija: alergija, genska predispozicija i nasleđe. Najčešće ne pričinjava subjektivne tegobe.l. glabra – gladak jezik, dorzalna površina jezika je kao polirana. Nastaje kao posledica atrofije končastih i pečurkastih papila kod perniciozne anemije, ariboflavinoze, pelagre, etilizma i dr.; l. plicata – jezik je izdeljen fisurama na dorzalnoj površini. Svrstava su u razvojne anomalije, često udružena sa migrirajućim glositom. Jedna je od karakteristika Melkerson-Rozentalovog sindroma, često se javlja u sklopu Daunovog sindroma, a češće se pojavljuje u obolelih od psorijaze nego kod zdravih. Medijalna i lateralne brazde su produbljene. Najčešće i najviše je produbljena medijalna brazda. Brazde su najčešće simetrične i zahvataju čitav jezik. Bolesnici mogu biti bez subjektivnih tegoba. Ukoliko je bolesnik bez subjektivnih tegoba, ova promena biva dijagnostikovana tokom redovnog stomatološkog pregleda. Sa starenjem i gubitkom tonusa muskulature subjektivne tegobe se pojačavaju. Neadekvatna oralna higijena pogoduje razvijanju infekcije (bakterijske ili gljivične). Ako raspored brazdi daje jeziku izgled koji podseća na skrotum, naziva se lingua scrotalis. Ako podseća na vijuge mozga, naziva se lingua cerebriformis, a na mali mozak – lingua cerebelliformis. Ako su brazde većinom postavljene poprečno, to je typus transversus a uzdužno typus longitudinalis; ako podsećaju na raspored žilica u listu drveta, typus foliaceus itd. l. p. syphilitica – izbrazdan jezik, nastao kao posledica luesa; l. saburralis – prljavo obložen jezik, smeđa gusta sluz na jeziku; l. trifida – anomalija jezika. Na vrhu jezika postoje tri lobusa. Funkcije jezika su poremećene; l. villosa – dlakav jezik. Hiperplazija i proliferacija končastih papila na dorzalnoj površini jezika, najčešće u zadnjoj trećini jezika. Papile mogu biti toliko izdužene da podsećaju na kosu. Žućkaste su boje ili su mrko prebojene usled pušenja, hrane ili od medikamenata. Između papila se zadržavaju mikroorganizmi, gljivice i ostaci hrane, pa može da se stvori debela obloga na jeziku. ; l. v. nigra – crn jezik; uvećane, orožale i tamno prebojene končaste papile na zadnjoj trećini dorzalne površine jezika. Nastaje usled zapaljenjskih, infektivnih i drugih činilaca, kao i usled poremećaja usled nedostatka vitamina B, uzimanja antibiotika koji utiču na orožavanje jezika.